9 razloga zašto je bolje da se odmaknemo od “waste to energy” koncepta i umjesto toga prihvatimo “zero waste” koncept
02.05.2023
Fine čestice i naše zdravlje
25.06.2023
Upravljanje medicinskim otpadom izazov je s kojim se suočavaju mnoge zdravstvene ustanove. Jedan od štetno populariziranih načina da se smanji negativan utjecaj medicinskog otpada na okoliš je putem njegove spaljivanja u postrojenju koje koristi koncept "waste to energy" (pretvaranje otpada u energiju). Iako se na prvi pogled čini kao privlačna ideja, postoji cijeli niz ključnih razloga zašto spalionica infektivnog medicinskog otpada s waste to energy konceptom nije dobra ideja. Zašto je spalionica samo sigurna smrt bez ikakve nade, postoji više kompleksno povezanih čimbenika.
Emisija štetnih tvari iz spalionica infektivnog medicinskog otpada s konceptom "waste to energy" izaziva opravdanu zabrinutost. Iako moderna postrojenja opremljena sustavima za kontrolu emisija pokušavaju smanjiti negativne utjecaje, otrovni spojevi i dalje dospijevaju u okoliš jer tehnologija nije uspjela razviti sustav koji bi bio potpuno zatvoren ili čist. Spaljivanje medicinskog otpada rezultira sljedećim emisijama štetnih tvari:
- Dioksini i furani: Spaljivanje otpada, uključujući medicinski otpad, proizvodi dioksine i furane - izuzetno otrovne organske spojeve. Ovi spojevi su karcinogeni i izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Čak i minimalne koncentracije dioksina i furana mogu imati dugotrajne nesagledive negativne učinke na zdravlje i okoliš.
- Teški metali: Infektivni medicinski otpad sadrži materijale koji sadrže teške metale poput olova, kadmija, žive i arsena. Spaljivanjem se ovi metali oslobađaju u atmosferu u obliku plinova i čestica. Kada se talože na tlu ili u vodama, kontaminiraju ekosustav i predstavljaju prijetnju za zdravlje ljudi i životinja.
- Staklo i plastika: Spaljivanje medicinskog otpada koji sadrži staklo i plastiku može rezultirati emisijom raznih plinova, uključujući klorovodičnu kiselinu, diokside sumpora i azotne okside. Ovi plinovi pridonose zagađenju zraka i stvaranju štetnih kiselih kiša.
- Lebdeće čestice: Proces spaljivanja otpada stvara lebdeće čestice koje su iznimno male i lako se prenose zrakom. Ove čestice često sadržavaju toksične tvari poput polikloriranih bifenila (PCB-a) i poliaromatskih ugljikovodika (PAH-a). Inhalacija ovih čestica uzrokuje ozbiljne respiratorne probleme i dugoročne zdravstvene komplikacije.
- Dioksini i furani su vrsta toksičnih organskih spojeva koji se formiraju tijekom procesa spaljivanja materijala, uključujući infektivni medicinski otpad. Oni su klasificirani kao perzistentni organski onečišćujući tvari (POP) i poznati su po svojoj štetnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Dioksini se formiraju kao nusproizvod procesa spaljivanja materijala koji sadrže klor, poput plastike ili kemikalija koje se koriste u industriji, vrlo su otporni na razgradnju i dugo ostaju u okolišu. Dioksini se smatraju karcinogenima i uzrokuju ozbiljne negativne učinke na hormonalni sustav, imunološki sustav i razvoj djeteta, a mogu znatno pridonijeti oštećenju jetre, smanjenju plodnosti i narušavanju neurološke funkcije te brojna druga po život opasna zdravstvena stanja.
Inzistirati na ovakvom postrojenju u gusto naseljenom području pored svih osjetljivih skupina: bolesnici, dječji vrtići, škole, blizina stambene zone itd. je odraz potpune nebrige i neosjetljivosti prema lokalnoj zajednici.
- Rizik od eksplozija i požara: Spaljivanje infektivnog medicinskog otpada u spalionici stvara ekstremno visoke temperature i eksplozivne plinove. U slučaju tehničkog kvara ili neuspjeha, što u spalionicama nije rijetkost, postoji visok rizik od eksplozija ili požara. Smještanje spalionice u gusto naseljenom području, u sklopu bolničkog kompleksa i heliodroma dramatično povećava opasnost od širenja vatre i nesreća koje mogu zahvatiti šire područje i ozbiljno ugroziti živote i imovinu ljudi.
- Ugrožavanje sigurnosti helikopterskih letačkih operacija: Smještanje spalionice blizu heliodroma u bolničkom kompleksu predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik sljetanje i uzletanje helikoptera. Spalionica stvara dim, prašinu i druge onečišćujuće tvari koje mogu ometati vidljivost pilota, što dovodi do povećanog rizika od nesreća i sudara. Obzirom da je mogućnost drugih nesreća poput eksplozije i požara izvjesna, tomu je i rizik za letačke operacije veći.
- Širenje zaraznih bolesti: Infektivni medicinski otpad koji se spaljuje može sadržavati opasne patogene kao što su bakterije, virusi i gljivice. U slučaju tehničkog kvara ili neuspjeha sustava, postoji rizik da se patogeni oslobode u okoliš. Smještaj spalionice usred gusto naseljenog područja znači da su stanovnici izloženi povećanom riziku od zaraze tim patogenima, što može dovesti do brzog širenja zaraznih bolesti među populacijom.
Energetska bilanca pokazuje neisplativost jer spalionice infektivnog medicinskog otpada s waste to energy procesom imaju značajnu potrošnju energije, gubitke energije i emisiju CO2.
Visoka potrošnja energije: Spalionice infektivnog medicinskog otpada zahtijevaju velike količine energije kako bi se postigao proces spaljivanja otpada i pretvaranje u energiju. Ova potrošnja energije često dolazi iz fosilnih goriva poput ugljena, nafte ili prirodnog plina. Korištenje ovih goriva doprinosi emisiji CO2 i drugih stakleničkih plinova, što ima znatan negativan utjecaj na klimatske promjene.
Gubici energije: Spaljivanje otpada u spalionici infektivnog medicinskog otpada s waste to energy procesom nije u potpunosti učinkovit proces. Tokom spaljivanja dolazi do gubitka energije u obliku topline koja se gubi u okoliš. Ovi gubici energije smanjuju ukupnu energetsku učinkovitost postrojenja i povećavaju potrebu za dodatnom energijom iz drugih izvora.
Osnovni problem gospodarenja otpadom ne rješava se spalionicom infektivnog medicinskog otpada s waste to energy procesom iz nekoliko ključnih razloga:
- Ne eliminiraju generiranje otpada: Spalionice infektivnog medicinskog otpada samo sagorijevaju otpad i pretvaraju ga u energiju. One ne smanjuju količinu medicinskog otpada koji se generira. Medicinski otpad se kontinuirano generira, a spalionice samo pružaju privremeno rješenje za njegovo uklanjanje. Bez smanjenja samog generiranja otpada, problem zbrinjavanja ostaje nepromijenjen.
- Ne uvažavaju hijerarhiju upravljanja otpadom: Upravljanje otpadom obično se temelji na hijerarhiji prioriteta koja uključuje smanjenje, ponovnu uporabu, recikliranje i na kraju, odlaganje otpada. Spalionice preskaču ove korake i odmah prelaze na spaljivanje otpada. To znači da se resursi i materijali koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti gube, što nije održivo rješenje za dugoročno upravljanje otpadom.
- Nedostatak integriranog pristupa: Spalionice infektivnog medicinskog otpada s waste to energy procesom često se promoviraju kao samostalno rješenje za zbrinjavanje otpada. Međutim, održivo upravljanje medicinskim otpadom zahtijeva integrirani pristup koji uključuje različite faze kao što su segregacija, sterilizacija, recikliranje i odlaganje. Samo spaljivanje otpada ne pruža sveobuhvatan i održiv način za rješavanje problema zbrinjavanja medicinskog otpada.
Kružna ekonomija ima niz prednosti u pogledu očuvanja resursa, smanjenja otpada i zaštite okoliša i iznad svega održivi je pristup gospodarenju otpadom.
Smanjenje generiranja otpada: Kružna ekonomija promiče smanjenje generiranja otpada kroz mjere kao što su poboljšana dizajn proizvoda, uporaba reciklabilnih i biorazgradivih materijala te promicanje ponovne uporabe i obnove proizvoda.
Recikliranje i ponovna uporaba: Kružna ekonomija promiče recikliranje materijala iz otpada i njihovu ponovnu uporabu u proizvodnom procesu. Umjesto da se materijali jednostavno spaljuju, oni se prikupljaju, sortiraju i recikliraju kako bi se stvorili novi proizvodi ili materijali. Ovakav pristup smanjuje potrebu za novim resursima i smanjuje pritisak na okoliš.Obnova i popravak: Kružna ekonomija potiče obnovu i popravak proizvoda kako bi se produžio njihov životni vijek. Umjesto da se proizvodi jednostavno odbace nakon uporabe, oni se popravljaju, obnavljaju i stavljanju ponovno u upotrebu.
Energetska učinkovitost: Kružna ekonomija također naglašava potrebu za energetskom učinkovitošću u procesima gospodarenja otpadom. Umjesto da se resursi jednostavno sagorijevaju u spalionicama, kružna ekonomija promiče uporabu obnovljivih izvora energije i primjenu energetski učinkovitih tehnologija u procesu recikliranja i obnove.
Očuvanje resursa i smanjenje emisija CO2: Kružna ekonomija smanjuje potrebu za ekstrakcijom novih sirovina i energetski intenzivnom proizvodnjom. To rezultira očuvanjem resursa, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i smanjenjem negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš.
Sve spalionice pa i spalionice infektivnog medicinskog otpada s “waste to energy” procesom ne rješavaju osnovni problem generiranja otpada, ne promiču smanjenje otpada niti recikliranje, te imaju nemjerljivo i nesagledivo dugoročan tragičan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.
Spalionice imaju visoku potrošnju energije, gubitke energije i emisiju CO2, što doprinosi klimatskim promjenama. Ne slijede hijerarhiju upravljanja otpadom koja uključuje smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje. Umjesto toga, otpad se jednostavno spaljuje, čime se gubi potencijal za recikliranje i obnovu resursa.
Također je važno naglasiti da spalionicama infektivnog medicinskog otpada nedostaje integrirani pristup zbrinjavanju otpada. One se često promoviraju kao samostalno rješenje, dok je održivo gospodarenje medicinskim otpadom kompleksan proces. U usporedbi s tim, kružna ekonomija gospodarenja otpadom pruža održiviji pristup. Ona promiče smanjenje generiranja otpada, recikliranje, ponovnu uporabu i obnovu, čime se smanjuje potrošnja resursa i smanjuje negativni utjecaj na okoliš.
Spalionicama nije potrebno razdvajanje otpada na reciklabilne i neopasnog otpada, manje će se pažnje posvećivati educiranju i poticanju ljudi na razdvajanje otpada što dovodi do propuštanja prilika za recikliranje i obnovu materijala koji se mogu iskoristiti. Spalionice doprinose održavanju linearnog modela gospodarenja otpadom koji se temelji na "proizvodnji, uporabi i odlaganju". Umjesto da se potiče prelazak na kružnu ekonomiju i integrirani pristup upravljanju otpadom, spalionicama se može dopustiti da održe postojeći status quo bez poticanja promjena u pristupu otpadu.
